Nega osoba sa demencijom olakšaće svakodne aktivnosti kako obolelih, tako i članova njihovih porodica.
Demencija predstavlja odumiranje nervnih ćelija usled čega dolazi do smanjivanja moždane mase. Zatim i do gubljenja određenih neuroloških veza koje su ključne za učenje, pamćenje, obradu informacija, odlučivanje i govor.
U pitanju je ozbiljni zdravstveni problem koji pogađa sve oblasti društva. Prema stastičkim podacima sa demencijom se suočava preko 46 miliona ljudi. U našoj zemlji ne postoje precizni podaci, te se procenjuje da od nje pati preko 100.000 stanovnika starijih od 65 godina.
Poslednjih godina primećen je porast broja obolelih. Stručnjaci predviđaju da će se trend rasta nastaviti i u narednom periodu, tako da se prognozira da će do kraja 2050. godine demencija pogoditi više od 130 miliona ljudi.
Međutim, demencija ne pogađa samo bolesne, već i njihove porodice. S obzirom da je reč o postepenom, ali trajnom pogoršavanju intelektualnih sposobnosti funkcionisanje organizma je otežano, pa je neophodna nega osoba sa demencijom.
Koji su uzroci demencije?
Uzročnici demencije mogu biti primarni i sekundarni.
U primarne spadaju određene bolesti koje izazivaju degenerativne promene nervnih ćelija u mozgu. Glavni pokretač je Alchajmerova bolest. Ona je, ujedno, i najrasprostranjenija, jer oko polovine svih demencija je njome izazvano. Mada i Parkinsonova i Huntingtonova bolest su čest uzrok demencije.
Sekundarne uzroke čine drugi zdravstveni problemi koji dovode do psihomotoričkog usporavanja. Depresija, hormonalna neravnoteža, moždani udar, upala pluća, pojedine infekcije, samo su neki od mogućih faktora.
Nije redak slučaj da se bolest razvije i kao posledica lošeg načina života. Naime, istraživanja su pokazala da ishrana bazirana na namirnicama siromašnim vitaminima, kao i prekomerno konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci utiče na propadanja moždanog tkiva. Tim se stvaraju pogodni uslovi za razvoj demencije.
Simptomi demencije
Nega osoba sa demencijom određena je simptomima bolesti. Nažalost, oni se obično otkrivaju u kasnijoj fazi, tek kada nastupi pogoršanje.
Glavni razlog kasnom dijagnostifikovanju leži u činjenici da mnogi zaboravnost pripisuju normalnom toku starenja. Što znači da su problemi sa kratkoročnom memorijom prvi znak bolesti. U početku to je zaboravljanje datuma, dana u nedelji, imena, a zatim i svakodnevnih kućnih poslova. Slede poteškoće u govoru, pre svega u pronalaženju pravih reči kojim bi se izrazile. Neretko, se rečenice ponavljaju, jer osoba ima problema sa koncentracijom i pamćenjem.
Ove simptome prate promene raspoloženja – počev od apatije i nezainteresovanosti, preko nepoverljivosti i sumnjičavosti, pa do razdražljivosti i agresivnosti.
U poslednjoj fazi bolesnici su vezani za postelju, ne komuniciraju, ne kontrolišu fiziološke radnje i postaju osetljivi na infekcije.
Nega osoba sa demencijom zavisi od stepena razvoja bolesti
Iako postoji više od 100 različitih tipova demencije, sve one se dele u 3 grupe zavisno od stepena bolesti, tj. mogućnosti svakodnevnog funkcionisanja pacijenta.
Prva grupa su lako dementne osobe, koje su u stanju da žive samostalno. Samim tim ne zahtevaju veliku brigu od strane drugih.
U drugoj grupi su umereno dementne osobe, koje ne mogu u potpunosti da se brinu samostalno o sebi. Angažovanje profesionalaca u ovom slučaju se obično zasniva na patronažnim uslugama nekoliko sati u toku dana.
Treća, najteža grupa jesu teško dementne osobe, koje nisu u stanju da vode samostalan život, pa je neophodna konstantna kućna nega bolesnih.
Profesionalna kućna nega starih lica obolelih od demencije
Ma koliko se članovi porodice trudili da sami vode brigu o obolelom, u jednom trenutku biće im potrebna pomoć negovatelja i medicinskog osoblja.
Preporučljivo je što ranije angažovanje profesionalne nege. Na taj način vaši najmiliji imaće negu na najvišem nivou potpuno prilagođenu njihovim potrebama, a vi ćete dobiti savete kako da se nosite sa problemom koji je zadesio vašu porodicu.
Nega obuhvata, pre svega, brigu o higijeni i redovnoj terapiji, kao i o ishrani kako bi se sprečio nastanak problema sa stolicom. Dementne osobe često pate od inkontinencije, te je rešavanje kontrole mokrenja još jedan zadatak kućne nege. Ukoliko je potrebno, po nalogu lekara, vrši se i davanje infuzija i injekcija u kućnim uslovima i medicinski transport pacijenata do zdravstvene ili neke druge ustanove.
Pored brige o fizičkom zdravlju, profesionalna nega obuhvata i niz aktivnosti koje čuvaju mentalno zdravlje i kognitivne funkcije. Samim tim usporavaju napredovanja bolesti. Memorijske društvene igre, lagane šetnje, slušanje omiljenih, dobro poznatih melodija, samo su neke od njih.
Ambulanta za kućnu i zdravstvenu negu – Safe Medic ima tim lekara, medicinskih sestara i negovatelja sa višegodišnjim iskustvom u nezi dementnih osoba. Brižan pristup, strpljenje i razumevanje učinili su da budemo podrška mnogim porodicama koje se suočavaju sa ovim problemom.